Pokazatelji likvidnosti pokazuju razinu sposobnosti poduzeća da podmiri svoje dospjele obveze.
Koje su vrijednosti poželjne? U pravilu koeficijent ubrzane likvidnosti bi trebao biti minimalno 1, kao što koeficijent tekuće likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. S druge pak strane, koeficijent financijske stabilnosti mora biti manji od 1 te njegovo smanjenje za razliku od ostalih pokazatelja likvidnosti ukazuje na pozitivan smjer. Dakle smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti ukazuje na povećanje likvidnosti i financijske stabilnosti, i to iz razloga što se sve veći dio glavnice i dugoročnih obveza koristi za financiranje kratkotrajne imovine. Koeficijent financijske stabilnosti može se izračunavati i na način da se u brojnik „stave“ kapitali rezerve i dugoročne obveze, dok se u nazivnik „stavlja“ dugotrajna imovina. U tom slučaju povećanje ovog pokazatelja predstavljat će pozitivan smjer za poduzeće. Koeficijent financijske stabilnosti ukazuje na postojanje i veličinu neto radnog kapitala, koji se izračunava kao razlika između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza. Ipak treba spomenuti da svi ovi izračuni ukazuju na statičku likvidnost i sad dolazi ono najzanimljivije – svi pokazatelji likvidnosti našeg poduzeća mogu biti u okvirima idealnog, a da mi unatoč tome imamo problema s podmirivanjem svojih obveza.
Vjerujemo da ste puno puta bili svjedocima ovakvih situacija. Stoga razumijevanje likvidnosti, ne samo kroz pokazatelje financijske analize, već i kroz dinamički proces working capital menadžmenta omogućava kvalitetno upravljanje likvidnošću kao dinamičkim procesom bez kojeg nema uspješnog upravljanja cjelokupnim poslovanjem.
Možete li i na koje načine utjecati na poboljšanje svoje likvidnosti?
Kako na vrijeme otkriti i otkloniti uzroke nelikvidnosti?
Pridružite nam se na radionici U 7 koraka do bolje likvidnosti koja će se održati 14. veljače i saznajte odgovore!